Kod napredovanja zdrave dojene djece mogu slobodno iz prakse da kažem da postoji nekoliko tipova djece:

– imate djecu koja odlično napreduju u prvom mjesecu, kao i u drugom, a u trećem dobiju značajnije manje u odnosu na prva dva (primjer mjesečnog napredovanja: 1200gr, 1000gr, 600gr). Kod ovog tipa djeteta majka je sigurna, lako doji i ima mnogo manje briga od drugih majki ali znaju one jako da se zabrinu kada treće merenje bude ispod kg, naravno bez razloga 🙂

– zatim imamo decu koja loše krenu u prvom, u drugom sve nadoknade, a u trećem su već na normali kao i prva grupa (primjer napredovanja po mjesecima: 500gr, 1100gr, 550gr). Djeca sa težim uspostavljanjem dojenja, koja iz raznih razloga, ne dolaze do mlijeka iako ga majka ima, zatim pospana djeca zbog izražene fiziološke žutice, djeca sa većim padom na težini koja nakon uspostavljanja pravog ritma dojenja, popravljanja sisanja, razbuđivanja… sve to nadoknade.
Dešava se da njihove majke imaju velike probleme sa ranicama na bradavicama, krvarenjima iz istih, upalama dojke, terapijama… ali se sve to da srediti uz stručnu pomoć. Nakon sređivanja stanja, tj pronalaženja pravog uzroka i popravljanja djete počinje mnogo aktivnije, ljepše, bezbolnije da sisa što se naravno odražava i na vagu. Ovaj slučaj je najosjetljiviji. Jako lako se prelazi na davanje adaptiranog mlijeka. Majke iz straha gube volju, želju i zainteresovanost za dojenje što je razumljivo. 

– tu je i treća grupa koja je relativno česta da djete dobija konstantno prvih meseci (primer 500gr, 500gr, 450gr…), zdrava djeca koja su aktivna, motorički napredna, rastu u dužinu… Jednostavno su takva da ne dobijaju mnogo, sisaju lijepo, redovno bez problema, pelene su uredno mokre i ukakane, ali ne dobijaju onoliko koliko se očekuje.

– i najmanje zastupljena grupa koja jako dobro napreduje više meseci pa naglo uspori (primer 1000gr, 1200gr, 1000gr, 800gr, a onda padnu na 200-300gr mjesečno i majke se uplaše jako, a najčešće bez razloga)

Bez obzira u koju grupu spada vaše djete u ni jednoj grupi NEMA razloga brigu.

Ukoliko imate problem sa dojenjem on se najčešće NEĆE rešiti sam od sebe, a najčešće su samo male nijanse ono što razdvaja loše dojenje od dobrog dojenja.

Idealno bi bilo da do problema ne dođe i da se najveći procenat dojenja odvija lagano, bez bola, udobno i prijatno i za majku i za djete. Zato je važno prevenirati probleme pripremom još u trudnoći, informisanjem kako bi znali šta vas sve čeka i kako da date svoj maksimum.

Ne dozvolite da se mučite nedeljama, da pređete na adaptirano mleko, AKO je sve moglo da se riješi na vrijeme i da ne patite zbog dojenja ni vi ni djete. Javite se kada je problem na početku da ga riješimo koliko je god moguće.

Bez obzira u koju grupu spada vaše djete draga majko najvažnije je da dete raste, da napreduje, ne samo u kilaži već u celokupnoj slici djeteta. Pravilan rast i razvoj nije takmičenje u dobijanju na kilaži već zdravo odrastanje uz puno ljubavi.

Tereza Kiš
vaša savjetnica za dojenje
urednica sajta Super beba

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

Ova web-stranica koristi Akismet za zaštitu protiv spama. Saznajte kako se obrađuju podaci komentara.