Pozdrav Tereza,
želim da Vam napišem moju priču u vezi dojenja.
12.05.2018. godine sam rodila prvu devojčicu koju sam dojila svega mesec dana, nažalost nedovoljno upućena sve do sada sam živela u zabludi da sam izgubila mleko. Odrastala je Ad mleku i to mi je baš teško palo.
12.10.2020. sam rodila drugu devojčicu koja je odmah počela da sisa posle rođenja, posle 48h smo otpuštene kući. Dva dana nakon toga sam ja hitno operisana. Operacija cervikalne diskus hernije, posle porođaja sam ostala nepokretna, moja devojčica stara malo vise od 72h je morala da bude hranjena Ad mlekom jer smo bile razdvojene.
Pet dana nismo bile zajedno, doktor koji me je operisao nije dozvolio da zaustavim laktaciju nego su me izmlazavali. Nakon što sam otpuštena kući posle operacije, 48h nisam dojila bebu, ali sam se i dalje izmlazala. Ona je nastavila da siki kao da nikad nismo ni prekidale. Mleka ima na pretek, a ona spava i po 3,5 h. Srećna, sita i lepo naspavana beba koja je stara 16 dana.
Veliki pozdrav za Vas i sigurna sam da nećemo odustati.
Verica
Podeli:
- Klikom podijelite na Facebooku(Otvara se u novom prozoru)
- Klikni za dijeljenje na WhatsAppu(Otvara se u novom prozoru)
- Podijeli na Twitteru (Otvara se u novom prozoru)
- Podijeli na LinkedInu(Otvara se u novom prozoru)
- Klikni za dijeljenje na Telegramu(Otvara se u novom prozoru)
- Kliknite kako bi podijelili na Skype-u(Otvara se u novom prozoru)
- Click to email a link to a friend(Otvara se u novom prozoru)
- Klikni za ispis(Otvara se u novom prozoru)