P: Da li je potrebno baciti ostatke izdojenog mlijeka nakon što ga je dijete pilo, a nije ga popilo do kraja (kao što se adaptirano mlijeko ako se ne upotrebi prosipa), ili ga mogu sačuvati i dati djetetu kasnije?
O: Nema objavljenih studija na ovu temu ali se vjeruje da se neiskorišteno mlijeko može dati djetetu za naredni obrok. Zbog nedostatka informacija na ovu temu, uputstva za čuvanje majčinog mlijeka preporučuju prosipanje nakon hranjenja. Da pogledamo koje su nam informacije na ovu temu dostupne….
.
Čuvanje ostataka izdojenog mlijeka nakon korišćenja nije isto što i čuvanje izdojenog mlijeka jer najčešće bakterije koje su prisutne u djetetovim ustima ulaze u mlijeko za vrijeme hranjenja. Svježe izdojeno mlijeko u sebi ima žive ćelije koje uništavaju loše bakterije, a jedna studija (Pardou et al, 1994) pokazuje da je u mlijeku koje je stajalo 8 dana u frižideru, nivo bakterija bio manjin nego u momentu kada je izdojeno. Dosta majki je čuvalo ostatke majčinog mlijeka nakon hranjenja u vremenskom roku dužem od 2 sata (nekada 24-48 sati) bez problema, ali da li ponovo koristiti mlijeko koje stoji dugo zavisi od mnogo faktora.
- Svježe izdojeno mlijeko ima najveću moć ubijanja loših bakterija, zatim ide po snazi izdojeno pa prohlađeno u frižideru, i na posljednjem mjestu (izdojeno pa zamrznuto) odleđeno mlijeko. Mlijeko koje je bilo zamrznuto kraće vrijeme imaće više anti infektivih osobina od mlijeka koje je bilo zamrznuto duži vremenski period. Bakterije se razmnožavaju mnogo sporije u bilo kom majčinom mlijeku nego u adaptiranom mlijeku.
- Higijena koju sprovodite za vrijeme izdajanja (pranje ruku, čišćenje dijelova izdajalice prema uputstvu proizvođača, pranje posuda u kojima skladištite mlijeko sa vrućom vodom i deterdžentom) će takođe uticati na količinu bakterija u mlijeku.
- Ako je dijete bolesno ili on/ona ima problema sa imunitetom, onda će teže podnijeti “normalnu” količinu bakterija. U tom slučaju se morate držati strožijih mjera.
slika: Daniel Lobo on flickr CC BY 2.0
Ukoliko ostavljate na čuvanje izdojeno mlijeko preostalo od obroka za kasniju upotrebu, neke ga majke spremaju do upotrebe u frižideru, a druge na sobnoj temperaturi – nisu rađena istraživanja, tako da ne znamo koji od ova dva načina je poželjniji. Ono što znamo za bilo koju hranu je da držanje u frižideru usporava množenje bakterija. Uputstva za čuvanje mlijeka ne sadrže ni jedno upozorenje protiv ponovnog podgrijavanja mlijeka i mnoge majke ga ponovo podgrijavaju bez problema. Isto tako mnogo majki proba ili pomiriše mlijeko prije davanja kako bi bile sigurne da miriše svježe.
U nastavku su citati raznih eksperata iz oblasti dojenja:
Iz teksta Academy of Breastfeeding Medicine’s Clinical Protocol #8: Human Milk Storage Information for Home Use for Full-Term Infants (Mart 2010):
“Jednom kada beba počne da pije izdojeno majčino mlijeko, određene količine bakterija iz bebinih usta ulaze u to mlijeko i dolazi do kontaminacije. Vrijeme koje mlijeko može da se čuva na sobnoj temperaturi, nakon što je djete već pilo iz čaše ili flašice, teoretski zavisi od toga koliko je bakterija već bilo prisutno u njemu prije početka hranjenja, koliko dugo se mlijeko otapalo, i temperature na kojoj se nalazi. Na ovu temu nema preporuka jer nije bilo ni testiranja. Na osnovu dostupnih pokazatelja smatra se razumnim da se nakon 1-2 sata od završetka hranjenja ovo mlijeko prosipa, tj više se ne koristi.”
Prema Breastfeeding, A Guide for the Medical Profession (7-mo izdanje, 2011) od Ruth Lawrence, MD (p. 639):
“Majčino mlijeko može sigurno stajati na sobnoj temperaturi 6 do 8 sati i nije ga potrebno prosuti , ukoliko je prvo hranjenje bilo nepotpuno. Nasuprot tome, adaptirano mlijeko mora biti stavljeno na hladno i prosuto nakon prvog pokušaja davanja djetetu jer ono u sebi nema antitjela ili faktore koji ga štite od infekcije.”
Prema Breastfeeding Answers Made Simple (2010) od Nancy Mohrbacher, IBCLC, FILCA (p. 462):
“Majkama se često savjetuje da prosipaju mlijeko nakon hranjenja djeteta jer se mlijeko pomiješalo sa pljuvačkom. Iako nema objavljenih studija koje istražuju sigurnost čuvanja korištenog majčinog mlijeka, jedna studentkinja istraživala je ovaj scenario za svoju tezu (Brusseau, 1998)… Jedini uzorak koji je imao povećan broj bakterija je uzorak kojeg je dala majka koja nije slijedila uputstva i dala je na uzorkovanje mlijeko koje je bilo zamrznuto umjesto svježe izdojenog. Svi ostali uzorci ni poslije 48 sati nisu pokazali povećanje broja bakterija u sebi.”
If my baby doesn’t finish a bottle of pumped breast milk can I save it for later?napisao Jan Barger, R.N., M.A., IBCLC:
“…Na osnovu istraživanja, koje priznajem treba biti opširnije, čini mi se da bi izdojeno mlijeko, koje je davano djetetu, djelimično potrošeno, a zatim stavljeno u frižider, moglo da se koristi za još jedno hranjenje u narednih 4 sata. Ovo je prilično konzervativno. Jedan od najboljih testova kako bi znali da li je mlijeko pokvareno ili ne, je da ga testirate kao i kravlje mlijeko: Pomirišite ga i probajte ga!”
Brusseau R. Bacterial Analysis of Refrigerated Human Milk Following Infant Feeding. Maj 1998. [Ovo je ne objavljena teza]
“Sažetak: Broj dojene djece je u porastu, kao i broj zaposlenih žena. Veliki broj žena koje biraju nastavak dojenja i kada se vrate na svoje radno mjesto, izdajaju svoje mlijeko za buduća hranjenja djeteta. Kada djete ne završi hranjenje flašicom sa majčinim mlijekom, doktori preporučuju da se ono prospe. Ovo istraživanje je kontrolisalo nivo bakterija u izdojenom, djelimično potrošenom majčinom mlijeku koje je spremljeno 48 sati na temperaturi 4-6° C. Uzorak ne korišćenog mlijeka uzet je da bude kontrolni uzorak. Uzorci su testirani na bakterije svakih 12 sati. Ispitivanja su provedena kako bi se identificirao ukupni broj kolonija, patogenih stafilokoka, koliforma i b-hemolitičnih streptokoka. Ovo istraživanje je pokazalo da nema značajne razlike između uzoraka koji su bili u upotrebi i onih koji nisu bili u kontaktu sa djetetovim ustima kod 5 od 6 učesnika. Svi uzorci su imali broj kolonija koji je prihvatljiv u rasponu <105 formiranih kolonija na mililitru (CFU/ml). Iako ovaj projekat pokazuje da bi moglo biti sigurno da se flašica sa majčinim mlijekom može koristiti ponovo, zbog malog broja uzoraka koji su praćeni, potrebno je uraditi još testiranja.”
“Osim izuzetka kod učesnice F nije bilo promjena u ukupnom broju bakterija pronađenim u izdojenom majčinom mlijeku kojim je djete već hranjeno… Pošto su učesnice E-F pokazivale veći rast od A-C pogledala sam upitnike sa ciljem da pronađem neki zajednički faktor među grupama. Zbog malog uzorka nije bilo moguće statistički analizirati informacije ali nisam mogla naći ništa posebno drugačije od učesnica A-C u odnosu na učesnice E-F… Iako sam naglasila da je za istraživanje potrebno obezbjediti svježe izdojeno mlijeko, kod učesnice F se radilo o zamrznutom mlijeku… Najvažnija lekcija koju možemo izvući iz ovih podataka je da uprkos pronađenom visokom dijelu bakterija i u obe grupe mlijeka, kontrolnom i korišćenom, niko od djece se nije razbolio. Ovo dokazuje da je potrebno imati drugačije standarde za terminsku djecu.”
Izvor: Reusing expressed breastmilk, kellymom.com
