Izvor: poliklinika-harni.hr
Duhanski dim je mješavina plinova, kapljica i sitnih čestica, prije svega ugljičnog monoksida, vode, nikotina i duhanskih katrana. Nikotin je glavna opojna tvar duhana. Duhanski dim sadrži ca 1% nikotina, tako da cigareta teška 1 g sadrži oko 10 mg nikotina, od čega se u duhanskom dimu nalazi oko 20% (= 2 mg). Ovisno o duljini i težini pušačkog staža, obično se nakon nekoliko desetljeća kod pušača javljaju karakteristična oštećenja na različitim organima kao što arteriosklerotične promjene na krvnim žilama srca i ekstremiteta, rak pluća, usne šupljine, dušnika i želuca.
Nikotin se lako resorbira preko sluznica respiracijskog trakta, usne šupljine, probavnog trakta, ali i kože. U usnoj šupljini se resorbira 25 – 50% nikotina, kod dubokog inhaliranja oko 90%. Vrijeme poluraspada nikotina iznosi 2 sata, a 90% nikotina se u jetri metabolizira u hydroxinicotin i cotinin. Nikotin prolazi nesmetano kroz posteljicu, ali u tkivu fetusa dosiže daleko niže koncentracije. Okruglo 3.800 razgradnih produkata iz cigareta prelazi prilikom pušenja nefiltrirano u krvotok djeteta. Između ostalih tu se nalaze kadmij i drugi teški metali, radioaktivne tvari, kao i tvari koje izazivaju rak, a koje se nakon poroda mogu dokazati u urinu djeteta.
Prema podatcima temeljenim na više ispitivanja sprovednih širom svijeta, pušenje tijekom trudnoće je odgovorno za embrio- i fetotoksične učinke, pri čemu ne izaziva nastanak urođenih anomalija. Prosječno je težina novorođene bebe u trudnica koje su tijekom trudnoće pušile oko 200 grama manja. Kod trudnica koje puše povećana je učestalost prijevremenog poroda, a rizik javljanja spontanih pobačaja je dvostruko viši u odnosu na trudnice koje ne puše. Perinatalna smrtnost novorođenčadi (sudden infant death syndrom) je također učestalija u djece majki koje puše.
Iako su neosporni toksički učinci pušenja tijekom trudnoće, još uvijek nije poznat točan mehanizam nastanka opisanih smetnji. Smatra se da nikotin izaziva smetnje u sazrijevanju funkcije posteljice i/ili intrauterini manjak kisika (fetalna hipoksija) koji su razlog toksičkog djelovanja pušenja. Nikotin sužava krvne žile, smanjuje protok krvi kroz posteljicu, te izaziva porast krvnog tlaka i u nerođenog djeteta. Toksični ugljični monoksid koji nastaje prilikom pušenja vezuje se za krvni pigment u crvenim krvnim zrncima i potiskuje iz istih kisik. Nerođeno dijete već u ovim uvjetima pati od kroničnog manjka kisika i bori se još u maternici za zrak.
Pušenje oštećuje ljudski embrij i fetus tijekom cjelokupnog prenatalnog razvitka, kao i kasnije nakon poroda za vrijeme dojenja. Ovo je veoma čest razlog smanjene porodne težine djeteta i povećane perinatalne smrtnosti. Najnovije spoznaje upućuju da pušenje ometa intelektualno sazrijevanje djeteta. U dobi od 16 godina ova djeca su pokazivala zaostatke kod računanja, čitanja i u govoru u odnosu na svoje vršnjake. Opasnost od hiperaktivnosti kao i odstupanja u ponašanju registriraju se u 22% djece žena koje su pušile u trudnoći, i samo u 8% djece čije su majke nepušačice. Pušenje u trudnoći je osim toga značajan čimbenik rizika za kasniji razvitak alergije, neurodermitisa, kao i astme u djeteta. U ove djece se također učestalo registrira agresivno i tvrdoglavo ponašanje. Oko 12% budućih majki nastavlja pušiti i za vrijeme trudnoće. Pri tome sa svakom popušenom cigaretom raste rizik ometanja pravilnog razvitka djeteta.
Dr. Vesna Harni
Literatura:
1. Haustein KO. Rauchen, Nikotin und Schwangerschaft. Geb Fra 2000: 60-61
2. Ernst M, Moolchan ET, Robinson ML. Behavioral and neural consequences of prenatal exposure to nicotine. J Am Acad Child Adolesc Psychiatry 2001; 40 (6): 630-641
3. Montgomery S, Ekbom A. Smoking during pregnancy and diabetes mellitus in a British longitudinal birth cohort. BMJ 2002; 324: 26-27