Svjetska nedjelja dojenja se obilježava od 1992. godine širom svijeta. Datumi kada se obilježava su prvih sedam dana osmog mjeseca tj od 01.08-07.08
Koordinaciju ovih aktivnosti vodi organizacija za zaštitu, promociju i podršku dojenju WABA. Ovo obilježavanje se svake godine vodi jednom od tema koju zadaje ova organizacija. U toku prethodnih godina obrađene su razne teme, a od 2016. Godine sve teme su u skladu sa Milenijumskim ciljevima razvoja koje su postavile Ujedinjene nacije. (više detalja o ovome imate na njihovom sajtu www.waba.org)
Za glavnu temu obilježavanja Svjetske nedjelje dojenja u 2020. Godini uzeta je tema ekologije, odnosno konkretno:
PODRŽIMO DOJENJE – ZA ZDRAVIJU PLANETU
Mnogi, koji nisu upućeni u samu temu dojenja i kakve veze uopšte dojenje ima sa ekologijom, će se zapitati baš to: Kakve veze ima dojenje sa ekologijom i očuvanjem planete? Baš iz tog razloga evo pojašnjenja veze između dojenja i ekologije.
Prema podacima preuzetim sa stranice UN Department of Economic and Social Affairs, Populatio division, objavljenih 2017. godine GODIŠNJE se na planeti Zemlji rodi malo preko 140.000.000 (sto četrdeset miliona) beba.
Veliki, ogroman, nedopustivo visok broj beba NIJE dojen ili je dojen jako kratko, daleko ispod preporuka Svjetske zdravstvene organizacije! Pogledajte samo statistike i istraživanja sprovedena na primjer od strane UNICEF-a. (statistiku možete pronaći na zvaničnim sajtovima UNICEF-a u svoj državi)
Podoji se započnu porodilištu, manje više uspješno (nažalost), nakon dolaska kući dio majki izgura prvi mjesec sa dojenjem (koliko toliko), premali broj uspije da i taj prvi mjesec izdrži samo sa dojenjem, uvijek je tu dodatak “za svaki slučaj”…
Sve u svemu UNICEF-ova istraživanja MICS kažu da u prosjeku na Balkanskom poluostrvu imamo nekih 13-14% beba koje su isključivo dojene u prvih 6 mjeseci, a one koje su i dojene i dobijaju nešto uz podoje (adaptirano mlijeko, čajeve, vodu, čvrstu hranu, kravlje mlijeko….) je nešto preko 40%. Prema ovim podacima ili su žene izgubile moć stvaranja mlijeka ili je “nešto trulo u državi Danskoj”. Ocijenite sami.
Ali, vratimo se mi ekologiji….
Sve ovo gore napisano ima veze sa ekologijom i da se polako vratim na temu pišem vam sledeće redove…
Sve te bebe koje nisu na prsima, koje ne sisaju, koje ne dobijaju samo majčino mlijeko, kako je preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, one dobijaju šta… adaptirano mlijeko, formulu, ad, hapu, kako god želite da je nazovete u zavisnosti od kraja u kom živite i gdje čitate ovaj tekst.
I tu leži veza sa ekologijom i zaštitom naše prirode, vode, zraka, planete…
Adaptirano mlijeko se najčešće pravi od kravljeg mlijeka koje se prerađuje i prilagođava koliko je moguće bebinim organima da napravi što manju štetu a da beba raste. Pored adaptiranog mlijeka koje se pravi od kravljeg mlijeka imate i adaptirano mlijeko koje se pravi od soje pa će i o tome biti riječ u nastavku. Tj. Pisaću o obe vrste mlijeka.
- Za proizvodnju kravljeg mlijeka koje se koristi za adaptirano mlijeko potrebno je imati velike farme sa kravama, njima je potrebno obezbediti hranu, vodu, liječenje, radnike… sve sa ciljem obezbeđivanja dovoljne količine mlijeka koje će se prerađivati radi stvaranja adaptiranog mlijeka u prahu koje kupujete na policama prodavnica ili u apotekama. Mlijeko od soje takođe koristi velike površine na kojima se soja uzgaja a zatim u fabričkim pogonima prerađuje.
- Prevoz kravljeg mlijeka (a i svega onoga što na farmi troše) kao i prevoz soje do fabrike sa polja, na svoj način šteti i zagađuje okolinu
- Priprema i obrada, kontrola… kravljeg mlijeka ili sojinog zahtjeva potrošnju energije
- Kada prođe sve to adaptirano mlijeko, bez obzira na vrstu, ide u pakovanje koje je najčešće takvo da čuva svježinu proizvoda, najčešće je to plastika… ni malo dobro za planetu
- Kada odete da kupite ovaj proizvod, priznajte malo ko ide pješke.. Zagađivanje okoline
- Uz adaptirano se kupuju flašice, cucle, sterilizatori, razne sitnice “koje život znače” i najčešće je to napravljeno od plastike koja se ne reciklira
- Proizvodnja svih tih plastičnih potrepština takođe ima značajan udio zagađenja planete, potrošnje energije
- Reklamiranje svih tih proizvoda guta velike količine papira, plakata, postera, novina, promotivnog materijala, olovaka, blokova, igračaka, svih onih šarenih sitnica koje dobijate na raznim promo predavanjima… sve sa ciljem da se prodaja, ne održi, već povećava i povećava povećava…. a to ima kakav uticaj na planetu…?
Da li je stvar sada makar malo jasnija? Nadam se da jeste.
I ne! Nemojte molim vas da mi kažete da je ovo tekst protiv majki koje ne mogu da doje, jer NIJE. Ovo je tekst koji ukazuje na jednu stvar, a to je kako je dojenje ili bolje rečeno ne dojenje, povezano sa ekologijom i temom zaštite životne sredine.
Zašto majke ne doje?
To je drage majke, drage žene, a i muškarci jer ste i vi veliki dio svega ovoga, posebna jako bolna i teška tema.
Žene ne doje dovoljno:
- Jer velika većina medicinskih radnika (ne svi naravno) potkopava ono malo sigurnosti koju majka ima u sebi. Jednostavno nedostatak ADEKVATNE podrške daje rezultate koje imamo.
- Društvo koje misli da je davanje adaptiranog isto što i dojenje, ma i bolje i lakše od dojenja, pa zašto da se žena muči i da muči bebu
- I na kraju je tu i reklamiranje i podvaljivanje adaptiranog mlijeka, a sve sa ciljem ostvarivanja sve većih prihoda od njihove prodaje.
Dojenjem pomažete svom zdravlju, zdravlju svog djeteta, zdravlju porodice, planete i cijelog društva.
Za podršku tu je Centar za podršku dojenju “Moja podrška dojenju”. Vaša članarina podržava rad Centra, a zauzvrat Centar vam nudi punu podršku da uspješno dojite svoju bebu. Učlanite se radi zdravlja svog djeteta, a ujedno štitite i planetu za zdraviji život svih nas.
Tereza Kiš
vaša savjetnica za dojenje
Potrebna Vam je pomoć savetnice? Kliknite za više informacija
