Konstantno se priča o prednostima dojenja za bebe, pa i za majke. Gdje god otvorite neki članak pročitaćete kako dojenje smanjuje procenat ove ili one bolesti, kako dojenje snižava procente oboljevanja od nečega….
Dojenje jeste važno, to svi znamo. Dojenje je u direktnoj vezi sa zdravljem beba, ne samo u momentu dok ga praktikuju već i odloženo u toku cijelog života.
Dojenje je norma za hranjenje beba, prirodno je, majčino mlijeko je namjenjeno bebi od momenta kada se rodi pa na dalje. Sama činjenica da ono predstavlja normalan način hranjenja bebe ne znači i da se ono kao takvo i sprovodi u nejvećem procentu. Činjenica da je majčino mlijeko, tj ishrana majčinim mlijekom norma, automatski upućuje na to da bi bilo koji drugi način hranjenja bebe trebao da se mjeri u poređenju sa dojenjem.
Dojenje nema benefite u odnosu na ostale načine hranjenja bebe, već ostali načini hranjenja bebe imaju svoje rizike koji se gledaju u odnosu na dojenje.
Kako bi ovo bilo jasnije evo konkretnih rečenica u kojima se pogrešno navodi ovo o čemu pišem:
- Dojenje smanjuje rizik od oboljevanja od raka dojke.
- Dojenje smanjuje rizik od oboljevanja od raka jajnika
- Dojenje smanjuje rizik od oboljevanja od pojave gojaznosti.
- Dojenje smanjuje rizik od oboljevanja od pojave alergija.
POGREŠNO!
Ispravno bi bilo pisati istim ovim temama na sledeći način, jer je dojenje norma u odnosu na koju treba gledati rezultate:
- Ne dojenjem povećavate rizik od oboljevanja od raka dojke.
- Ne dojenjem povećavate rizik oboljevanja od raka jajnika
- Ne dojenjem povećavate rizik od pojave gojaznosti i pratećih bolesti.
- Ne dojenjem povećavate rizik od pojave alergija.
Ne postoje dobrobiti dojenja već postoje rizici koje stvarate ako ne dojite. Uz to je važno znati da se efekti na zdravlje i bebe i majke povećavaju sa dužinom dojenja i sa isključivim dojenjem prvih 6 mjeseci.
Rizici po zdravlje
U nastavku vam prenosim samo neke od rizika po zdravlje djeteta i majke koji su naučno dokazani. Ima ih mnogo više ali izdvojiću samo one o kojima se najčešće sluša.
| rezultat | POVEĆAN RIZIK* (u %) |
|---|---|
| za terminsku djecu | |
| Akutna upala uha (otitis media)2 | 100 |
| Ekcem (atopijski dermatitis)11 | 47 |
| Dijareja i povraćanje (gastrointestinalna infekcija)3 | 178 |
| Hospitalizacija u prvoj godini života zbog bolesti donjih disajnih puteva 4 | 257 |
| Astma, sa istorijom bolesti u porodici2 | 67 |
| Astma, bez istorije bolesti u porodici2 | 35 |
| Dječja gojaznost 7 | 32 |
| Tip 2 dijabetes melitusa6 | 64 |
| Akutna limfocitna leukemija2 | 23 |
| Akutna mijelogena leukemija5 | 18 |
| SIDS 2 | 56 |
| Za prevremeno rođenu djecu | |
| Nekrotizirajući enterokolitis2 | 138 |
| Za majke | |
| Rak dojker8 | 4 |
| Rak jajnika2 | 27 |
- * Višak rizika procjenjuje se pomoću omjera vjerojatnosti zabilježenih u navedenim studijama. Dodatne pojedinosti nalaze se u Appendix 2.
Izvor podataka u tabeli:
Office of the Surgeon General (US); Centers for Disease Control and Prevention (US); Office on Women’s Health (US). Rockville (MD): Office of the Surgeon General (US); 2011.
Potrebna Vam je pomoć savetnice? Kliknite za više informacija
