„Kako pravilno da se hranim? Koje namirnice treba da izbjegavam?“, pitanja su koja često u savjetovalištu postavljaju majke koje doje svoju djecu.
Izuzetno je važno da se majka pravilno hrani, jer odojče koje je na prirodnoj ishrani, svoje potrebe za hranljivim materijama u prvim mjesecima života zadovoljava isključivo putem majčinog mlijeka. Kvalitet majčinog mlijeka direktno zavisi od toga šta ona unosi putem hrane i pića, kao i od štetnih navika koje ima (pušenje, alkohol…)
Energetske potrebe majke koja doji svoje odojče su povećane. To ne znači da ona treba da jede „za dvoje“, jer se može desiti da se po prestanku dojenja suoči sa problemom gojaznosti. Dodatno dojilja treba da unese 300-500 kcal dnevno, odnosno 400-800 kcal ako doji blizance. Ukoliko je ishrana majke jednolična i nepravilna, odojče će biti lišeno nekih nutritivnih sastojaka neophodnih za njegov pravilan rast i razvoj.
Zdrava i pravilna ishrana dojilje podrazumijeva dovoljan unos: povrća (svježe, bareno, kao varivo), svježeg voća (jabuke, pomorandže, borovnice, breskve, dinje, lubenice, šljive…), posnog mesa, ribe, jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda, crnog i integralnog hljeba i drugih proizvoda od integralnih namirnica, maslinovog ulja… Tečnost se nadoknađuje putem vode, svježih voćnih sokova bez dodatka šećera, bistrih supa. Ne treba pretjerivati sa unosom tečnosti, dovoljno je upravljati se po osjećaju žeđi, koji je kod većine dojilja pojačan.
Tokom dojenja treba izbjegavati jako začinjenu, masnu, prženu i pohovanu hranu, suhomesnate proizvode, pasulj, grašak; namirnice koje svojim mirisom mijenjaju miris mlijeka… Za neke namirnice se smatra da izazivaju pojavu grčeva kod beba, na primjer, kupus, karfiol, citrusi… Međutim, njihov uticaj je individualan. Najbolje je pratiti koje namirnice smetaju bebi, pa ih nakon toga isključiti iz ishrane.
Štetne navike koje treba izbjegavati u periodu dojenja su pušenje, alkohol, pića koje sadrže kofein (kafa, crni čaj, gazirani sokovi). Ove supstance mogu kod dojenčeta da dovedu do razdražljivosti i poremećaja sna, a kod majke da smanje lučenje mlijeka i da dovedu takođe do razdražljivosti. Pušenje je zabranjeno. Majke koje puše imaju manje mlijeka i ranije prestaju da doje, a djeca koja su izložena pasivnom pušenju češće oboljevaju od respiratornih infekcija.
Ukoliko majka vodi računa o pravilnom izboru namirnica i načinu njihovog pripremanja, biće zadovoljene i sve njene potrebe za neophodnim vitaminima i mineralima. Izuzetak su dojilje koje su vegetarijanke, čija je ishrana osiromašena vitaminom B 12, pa se njima preporučuje obavezni unos vitamina B12.
U periodu dojenja, majke treba da kontrolišu krvnu sliku i po potrebi uvedu preparate gvožđa. Iz majčinog mlijeka odojče iskoristi oko 50 odsto prisutnog gvožđa, a ako je majka malokrvna, rizik da se anemija razvije kod odojčeta je vrlo veliki.
Vodeći računa o svojoj ishrani i izbjegavanjem štetnih navika, majka će dobiti nagradu u vidu zadovoljnog, naprednog i zdravog odojčeta.
