Dojenje je prirodno, zdravo, korisno i jednom kada stvari sjednu na svoje mjesto, pravo zadovoljstvo i za majku i za dijete. No prvih dana, tjedana pa i mjeseci može se činiti upravo suprotno: zbunjujuće, iscrpljujuće i neizvedivo. Od odustajanja do uspjeha tek je mali korak kojeg je puno lakše napraviti uz stručnu pomoć.
Sve je više Hrvatskih bolnica koje nose titulu “prijatelja djece”, sve je više i educiranih liječnika, medicinskih i patronažnih sestara, a i pedijatara koji znaju pružiti odgovarajuću pomoć kada je u pitanju dojenje. Pa iako izuzetno mali postotak žena nema mlijeka, još uvijek preveliki broj majki zbog krivih informacija, loših savjeta i vlastite nesigurnosti i neznanja rano prestaje dojiti ili uopće ne doji. Zašto je to tako?
Prvih dana po dolasku iz bolnice, a često i nekoliko mjeseci kasnije dojenje za novopečenu majku može biti zbunjujuće i nametati tisuću pitanja: jede li beba dovoljno, zašto odjednom odbija dojku, doji li prečesto, predugo ili možda prerijetko i prekratko? Je li potrebno uvesti dohranu, dati bebi vode ili čaja, što jesti u slučaju grčeva, kako spriječiti (ili izliječiti) proljev ili zatvor, što ako se mama prehladi, što ako ponovo ostane trudna… Pa onda su tu još i uvučene bradavice, šeširići, ragade, upale dojki i sto drugih zastrašujućih mogućnosti. U takvim okolnostima novopečenoj mami je potrebna osoba od povjerenja koja je prošla isto ili slično iskustvo, koja će suosjećati, s kojom će moći otvoreno razgovarati i koja će joj u konačnici dati koristan savjet. I sve to “običnim” jezikom, bez gomile stručnih izraza i odgovora “s visoka”. Gdje naći takvu osobu? Evo popisa savjetovališta u Hrvatskoj u kojima svaka mama može dobiti pomoć:
Hrvatska udruga IBCLC savjetnica za dojenje (Zagreb, Split, Vodice, Rijeka, Vinkovci):
Riječ je o udruzi kojoj je cilj promicati, štititi i podržavti dojenje. IBCLC savjetnice za dojenje imaju dugogodišnje iscrpno iskustvo u potpori majkama i djeci pri dojenju, prošle su zdravstveno obrazovanje i detaljno obrazovanje o dojenju te su položile međunarodni ispit za savjetnicu. Najbližu savjetnicu možete pronaći na sljedećem linku: http://www.husd.hr/mame/pronadite-savjetnicu-za-dojenje
Rodini SOS telefoni za dojenje (cijela Hrvatska):
Na Rodine telefone javljaju se SOS mame – savjetnice koje su i same prošle iskustvo dojenja, uključujući sve uspone i padove. Riječ je o educiranim volonterkama s kojima je moguće razgovarati radnim danom od 15 do 21 sat te vikendom i blagdanom od 9 do 21 sat. Sve su mame u akciju uključene dobrovoljno, u želji da svojim iskustvom pomognu drugim ženama i njihovim bebama.
Broj telefona: 01 61 77 520 i 091 22 77 220
Savjetovalište za prehranu dojenčadi (Rijeka):
U savjetovalištu je moguće svakodnevno dobiti sve savjete u vezi prehrane dojenčeta ili malog djeteta. Radno vrijeme savjetovališta je ponedjeljak, srijeda, petak od 7 do 13 sati te utorak i četvrtak od 13 do 19 sati.
Broj telefona: 051 336 046
Telefončić (cijela Hrvatska):
Riječ je o telefonskom savjetovanju za rani razvoj djece, namijenjenom roditeljima i svima koji se brinu o najmlađoj djeci. Na telefone se javljaju medicinske sestre, patronažne sestre, primalje, psihologinje, socijalne pedagoginje i logopedinje. Savjetovateljice u okviru Telefončića imaju višegodišnje iskustvo rada s obiteljima i djecom, a uz dojenje omogućuju i informacije iz područja trudnoće i poroda, prehrane, razvoja i njege, sigurnosti, komunikacije i uloge roditelja… Istovremeno, tu su i za roditelje kojima jednostavno treba podrška u svakodnevnim situacijama.
Telefončić je dostupan svakodnevno od 07 do 22 sata.
Broj telefončića: 01 4850 555
Moja podrška dojenju (dojenje):
Riječ je o Facebook grupi podrške dojenju koju vodi educirana savjetnica za dojenje, Tereza Kiš Miljković, inače i sama majka troje djece. Grupa se pridržava savjeta i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije, a broji više od 11 tisuća članova, uglavnom majki, koje su upravo na tom mjestu dobile stručnu pomoć, ali i savjet, toplu riječ i suosjećanje kod svih mogućih oblika problema s dojenjem. Grupa ukuplja mame sa područja cijele bivše Jugoslavije.
Martina Milotić