Flašica i dojenje: mogu li se kombinovati bez rizika? – 1. dio

Ovaj tekst nije napisan da ohrabri majke koje doje da koriste flašicu, već da im pomogne kako da je upotrebe samo kada je neophodno i na način koji najmanje remeti dojenje. Savjeti se odnose prvenstveno na privremenu upotrebu flašice.

Da li flašica ugrožava nastavak dojenja?

Opšte je poznato da kombinovanje dojenja i hranjenja flašicom često dovodi do sporijeg ili bržeg odbijanja dojke. Iako postoje bebe koje mjesecima uspješno koriste i dojku i flašicu, to je više izuzetak nego pravilo.

Najčešće se dešava sljedeće:

  • podoji se skraćuju
  • kvari se hvat na dojci
  • mijenja se tehnika izvlačenja mlijeka
  • smanjuje se efikasnost sisanja
  • slabi stimulacija za stvaranje novog mlijeka
  • količina mlijeka opada
  • beba traži sve više dodanog mlijeka na flašicu
  • zbogom dojenje

Starost djeteta i rizik odbijanja dojke

Bebe se najlakše odbijaju od dojke kada su vrlo male, posebno u prvih 6–12 nedjelja dok uče tehniku sisanja. Nakon trećeg ili četvrtog mjeseca rizik se postepeno smanjuje, ali ne nestaje.

Primjer: dijete koje je 6 mjeseci uredno sisalo može početi odbijati dojku nakon što dobije flašicu sa vodom uz uvođenje čvrste hrane. Zato se za vodu preporučuje čašica ili šoljica, a ne flašica.

Ne uvodite flašicu bez stvarne potrebe. Ako postoji zabrinutost oko napredovanja, prvo se procjenjuje i rješava problem sa dojenjem. Flašica je uvijek posljednja mjera!

Alternativni načini hranjenja bebe

U prvim nedjeljama, kada je potrebno dodavati mlijeko, dostupne su različite metode, u zavisnosti od uzrasta i količine mlijeka koja se dodaje:

  • Sonda (bolničko okruženje)
  • Špric (kratkotrajno)
  • Kašičica (kratkotrajno)
  • Silikonska čašica za novorođenčad (kratkotrajno)
  • Sistem za relaktaciju – SNS tj supplemental nursing system (dugotrajno)
  • Hranjenje preko prsta – finger feeding (dugotrajno)
  • Flašica/bočica (kada ništa drugo nije praktično ili moguće)

Nažalost, flašica se najčešće uvede prva, bez razmišljanja o posljedicama. Majke brinu da je beba gladna, “mučena” dojenjem ili “ne dobija dovoljno”, ali to nije uvijek tačno. Zato je važno potražiti stručnu procjenu prije donošenja odluke.

Koji dodatak mlijeka koristiti?

Uvijek se daje prednost izdojenom majčinom mlijeku. Ako ga nema dovoljno, tada se daje adekvatna količina adaptiranog mlijeka, prema uputama stručne osobe.

Zašto flašica predstavlja rizik za dojenje?

Da biste razumjeli zašto flašica može ugroziti podoje, važno je znati kako izgleda tipičan podoj.

Kako izgleda podoj?

Bez obzira na uzrast bebe, podoji imaju sličan ritam. Razlikuje se samo trajanje. U prvim nedjeljama podoji traju 5–45 minuta, kasnije postaju kraći ali efikasniji.

Faza 1: refleks otpuštanja mlijeka (nalet mlijeka na početku podoja)

Kada beba započne sisanje, oksitocin pokreće mlijeko kroz kanaliće. Majka osjeća bockanje kroz dojku, a mlijeko brzo izlazi. Beba sisa ubrzano, gutanje je često i ritmično.

Faza 2: smireni ritam

Nakon početnog naleta, najčešće nakon nekoliko minuta od početka podoja, beba ulazi u ritam: nekoliko sisaja – gutljaj – pauza, pa ponovo nekoliko sisaja – gutljaj – pauza itd. Tokom pauze čeka da se stvori nova količina mlijeka. Ovo je faza u kojoj bebe najviše stimulišu stvaranje mlijeka.

Važno: Podoj traje sve dok god ima gutanja. Ne prekidajte podoj samo zato što se čini da “dijete spava”.

Ako guta – to je aktivan podoj.

Kako izgleda hranjenje flašicom?

Hranjenje flašicom potpuno je drugačije od podoja. Tok mlijeka je brži, ujednačen i ne zahtijeva napor. Zbog toga:

  • hranjenje traje kraće
  • beba dobije veće količine nego na dojci
  • nema pauza kao kod sisanja
  • roditelj često određuje koliko će beba pojesti
  • dijete može dobiti više nego što mu realno treba jer se ne stignu aktivirati signali za sitost. Jednostavno hrana dolazi prebrzo i previše.

Beba vrlo brzo shvati da je iz flašice lakše i brže. Zbog toga kasnije odbija dojku – jer podoj zahtijeva više truda, sporiji je i ima drugačiji ritam.

Kako kombinovati flašicu i dojenje?

Ako beba i dalje sisa, uvijek prvo ponuditi dojku. Tek zatim dati dodatak.

Ako ne koristite alternativne metode, već flašicu, potrebno je hraniti je na način koji najviše podsjeća na ritam podoja.

Ovo se primjenjuje i kada majka povremeno odsustvuje, i kada se planira prelazak djeteta s flašice na dojku.

Detaljne tehnike hranjenja na flašicu: Kako koristiti flašicu, a ne ugroziti dojenje? (2. dio)

Tereza Kiš
tvoja savjetnica za uspješno dojenje
urednica sajta Superbeba

Potrebna Vam je pomoć savetnice? Kliknite za više informacija

O autoru

Tereza Kiš

Tvoja savjetnica za uspješno dojenje. Savjetnica od 1999.

Odgovori