A što je sa dojenjem kada se beba rodi prije nego što bi trebalo?
Kada se beba rodi prije termina, mnoge majke odmah se suočavaju s izazovom koji nisu očekivale. Umjesto prvih podoja, prvo kreće velika briga za zdravlje bebe, stres je na maksimumu, a umjesto da budu sa svojim bebom i krenu sa prvim podojem one se sreću sa potrebom/željom za izdajanjem mlijeka, a ponekad su danima ili tjednima odvojene od svoje bebe.
Iako je situacija drugačija, važno je znati da se mlijeko stvara po istim fiziološkim principima kao i nakon poroda u terminu. Tijelo proizvodi mlijeko kao odgovor na stimulaciju dojki i njihovo redovito pražnjenje.
Što ranije i učinkovitije započne stimulacija, veća je vjerojatnost da će se uspostaviti stabilna proizvodnja mlijeka.
Prvi sati nakon poroda imaju posebno značenje
Prvi sati nakon poroda predstavljaju razdoblje u kojem tijelo prima snažan hormonski signal da je trudnoća završila i da je vrijeme za pokretanje proizvodnje mlijeka.
Ako zdravstveno stanje majke dopušta, preporučuje se započeti s ručnim izdajanjem ili izdajanjem izdajalicom unutar prvih nekoliko sati nakon poroda.
U ovoj fazi često se dobivaju tek kapi kolostruma, ali njihova količina nije najvažnija. Ono što je važno jest signal koji dojke šalju mozgu.
Učestalost stimulacije važnija je od trajanja
Kod prijevremeno rođene bebe dojke trebaju dobivati redovite signale kakve bi inače dobivale kroz često novorođenačko sisanje. Zato se preporučuje stimulacija dojki približno 8 do 12 puta tijekom 24 sata, uključujući i noć.
Duge pauze između izdajanja mogu usporiti uspostavu laktacije upravo u razdoblju kada se postavlja temelj buduće proizvodnje mlijeka.
Noćna izdajanja imaju važnu ulogu
Tijekom noći prirodno dolazi do pojačanog lučenja prolaktina, hormona koji sudjeluje u stvaranju mlijeka. Zbog toga je u prvim tjednima važno izbjegavati duge noćne razmake bez stimulacije dojki.
Mnogim majkama upravo redovita noćna izdajanja čine značajnu razliku u ukupnoj dnevnoj količini mlijeka.
Nije važno samo koliko često izdajate
U praksi često vidim majke koje se izdaju dovoljan broj puta dnevno, ali količina mlijeka ipak ne raste očekivanim tempom.
Tada promatramo i druge čimbenike:
- koristi li se odgovarajuća veličina nastavka izdajalice
- prazne li se dojke učinkovito
- postoji li bol tijekom izdajanja
- koristi li se masaža dojki tijekom izdajanja
- postoje li zdravstveni čimbenici koji mogu utjecati na laktaciju
Ponekad mala promjena u tehnici može imati veći učinak od dodatnog izdajanja.
Kontakt koža na kožu nije važan samo zbog povezivanja
Kada zdravstveno stanje bebe dopušta, kontakt koža na kožu donosi brojne koristi. Osim emocionalne povezanosti, blizina bebe potiče lučenje oksitocina, hormona odgovornog za refleks otpuštanja mlijeka.
Mnoge majke primjećuju da se tijekom ili nakon kontakta koža na kožu mlijeko lakše otpušta i da je izdajanje učinkovitije.
Prijelaz na dojku često je proces
Prijevremeno rođene bebe prolaze kroz različite faze razvoja sposobnosti hranjenja. Neke bebe vrlo brzo počinju učinkovito sisati, dok drugima treba više vremena za razvoj koordinacije sisanja, gutanja i disanja.
Zbog toga prijelaz s izdajanja na dojenje često nije jedan događaj nego postupni proces koji se razvija kroz dane ili tjedne.
Kada potražiti dodatnu podršku?
Ako količina mlijeka ne raste, ako postoje bolovi tijekom izdajanja, učestali zastoji mlijeka ili neizvjesnost oko prijelaza na dojku, stručna procjena može pomoći prepoznati uzrok problema i prilagoditi plan podrške.
Kod prijevremeno rođene bebe vrijeme je često važan čimbenik. Što se ranije prepoznaju prepreke, veća je vjerojatnost da će se laktacija uspješno održati do trenutka kada beba bude spremna za samostalno dojenje.
Najvažnija stvar u cijelom procesu je baš samo mlijeko, njegov sastav i redovitost davanja bebi. Sastojci iz majčinog mlijeka mogu značajno utjecati i na bebino prilagođavanje spioljnom svijetu, i na lakši i brži oporavak, ali i kao lijek u nekim situacijama. Zato je svaka kap majčinog mlijeka koja je izdojena i data bebi spasonosna. Vrijedi se boriti za svaku kap.
Često postavljana pitanja
Kada treba započeti izdajanje nakon prijevremenog poroda?
Preporučuje se započeti stimulaciju dojki što ranije nakon poroda, idealno unutar prvih nekoliko sati ako zdravstveno stanje majke dopušta.
Koliko često treba izdajati mlijeko za prijevremeno rođenu bebu?
Najčešće se preporučuje 8 do 12 stimulacija dojki tijekom 24 sata, uključujući i noćna izdajanja.
Može li se laktacija uspješno uspostaviti ako beba ne siše?
Da. Redovita i učinkovita stimulacija dojki može omogućiti uspostavu pune proizvodnje mlijeka i prije nego što je beba sposobna učinkovito dojiti.
Jesu li laktacija i dojenje ista stvar?
Nisu. Laktacija je lučenje tj stvaranje mlijeka, a dojenje je podoj tj konkretan čin sisanja mlijeka iz dojke. Uspostavljanje laktacije znači da majka stvara mlijeko, a uspostavljanje dojenja je stavljanje bebe na dojke i ona siksanjem izvlači mlijeko.
Pomaže li kontakt koža na kožu kod stvaranja mlijeka?
Kontakt koža na kožu potiče lučenje oksitocina te može olakšati otpuštanje mlijeka i podržati uspostavu dojenja.
Tereza Kiš
tvoja savjetnica za dojenje
